Uklija (Alburnus alburnus)
Uklija ima vitko tijelo, zelenkasta leđa i srebrnast trbuh. Ljuske joj lagano ispadaju ako je prihvatimo rukom. Perajice su joj sivozelenkaste. Naraste do 20 cm. Živi u jatima uz površimu vode, obično u području deverike, a nalazi se gotovo u svim srednjoeuropskim vodama od Sredozemlja do sjevernih krajeva. Zimi se povlači u dubine. Mrijesti se od travnja do lipnja u plićacima. Živi u vodama Dunavskog sliva, a neke njezine podvrste u vodama Jadranskog sliva. Lovi se na najlakši pribor. Skače rado i na domaću muhu. Lovi se i na sitnu glistu ili kuglicu kruha.

Sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis)
Razlikuje se od bijelog tolstolobika, jer na trbuhu nema grebena, glava mu je veća, a boja tijela tamnija. Na bokovima ima tamne nepravilne mrlje. On raste brže od bijelog tolstolobika, a hrani se i zooplanktonom i planktonskim algama. Meso mu je, kao i kod bijelog, odlično. Domovina mu je Kina, a u Mađarskoj je uveden u ribnjičarstva već 1963. pa je tako došao i u naša ribnjačarstva. U Mađarskoj spolno sazrijeva za šest do sedam godina, međutim, potreban je umjetni mrijest jer se također, ako i bijeli tolstolobik, mrijesti prirodno pri visokim temperaturama vode.

Tolstolobik bijeli ( Hypophtalmichthys molitrix)

Zovu ga i bijeloim glavašem. Tijelo mu je visoko, a glava široka. Oči su mu smještene nisko. Po srednjoj liniji trbuha postoji greben koji se pruža od grla do analnog otvora. Prsne peraje dopiru do trbušnih. Leđa su sivkastozelenkasta, a bokovi srebrnasti. Može narasti do metar u dužinu i preko 20 kg težine. Spolno je zreo u južnijim krajevima nakon tri godine. Mrijesti se ljeti od lipnja do kolovoza, pri temperaturi vode od 26 do 30°C. Domovna mu je, kao i amuru, Azija i Kina. Ženka odlaže preko 500 000 jajašaca koja su, kao i u amura, polupelagička i lebde u vodi.

Sunčanica (Lepomis gibbosus)
Tijelo joj je vrlo spljošteno i visokog je trupa. Hrptena peraja joj je dosta dugačka. Plavkastozelenkaste je boje, trbuh je narančast, a brkovi su posuti narančastim pjegama i tankosmeđim točkama. Na škržnim poklopcima ima tamnozelenkaste pjege. Ona je, kao i američki somić, donesena iz Amerike i veoma se razmnožila u našim vodama. Naraste od 10-15 cm. Voli mirne vode s bujnom vegetacijom. Ljeti se drži plićaka, a zimi se povlači u dubinu. Štetna je za sve živo oko sebe jer je vrlo proždrljiva pa ždere mlađ i ikru.

Štuka (Esox lucius)
Tijelo joj je prilagođeno i građeno tako da može brzo plivati i dostići svoj plijen. Duga je i vitka, glava joj je spljoštena, gubica šiljata s oštrim zubima okrenutim prema unutra, pa kad zgrabi ribicu, više je ne ispušta. Zelenkaste je boje, a sa strane ima žućkastobjelkaste pjege, ljuske su joj sitne. Trbuh joj je bijel, a hrbat tamnozelen; oči izbuljene, a leđna peraja položena daleko otraga. Kad brzo pliva, prsne su joj i trbušne peraje priljubljene sasvim uz tijelo. Naraste do 15 kg težine. Drži se gornjih slojeva vode, gdje vreba sitnu ribu. Štuka živi gotovo u cijeloj Europi, osim u Španjolskoj i južnoj Italiji.